

Krajem oktobra ispred vulkanizerskih radnji po Beogradu nastaju redovi, a prvi sneg na Kopaoniku obično donese i prvu paniku. Zamena letnjih guma zimskim sezonska je obaveza koju svi znaju, ali malo ko zna zašto se gumi menja ponašanje kada temperatura padne. Ovaj tekst objašnjava šta kaže zakon, kada je pravo vreme za zamenu i kako sačuvati drugi komplet do sledeće sezone.
Zakon o bezbednosti saobraćaja propisuje period od 1. novembra do 1. aprila u kome vozilo mora imati zimske gume na svim točkovima ako su na putu zimski uslovi, sneg, led ili poledica. Minimalna dubina šare za zimsku gumu iznosi četiri milimetra. Gume sa oznakom M+S priznaju se kao zimske, pa se tu ubrajaju i mnoge celogodišnje. Na planinskim putevima saobraćajni znak može dodatno zahtevati i lance. Policija proverava opremu pri svakoj kontroli kada pada sneg.
Gumena smeša letnje gume postaje tvrda kada se temperatura spusti ispod otprilike sedam stepeni, kako stručnjaci obično navode. Tvrda guma slabije prianja za asfalt, i to ne samo na snegu već i na suvom, hladnom putu. Kočioni put se produžava, a automobil lakše proklizava u krivini. Zimska guma ima mekšu smešu i mnogo sitnih useka, lamela, koje grizu sneg i bljuzgavicu. Na letnjoj vrućini ista ta mekoća postaje mana, jer se guma brzo troši.
Na boku gume tražite simbol planine sa tri vrha i pahuljom, poznat kao 3PMSF oznaka. On znači da je guma prošla zvanično testiranje na snegu. Sama oznaka M+S, blato i sneg, deklaracija je proizvođača bez obaveznog testa, pa nije uvek jednako dobra. DOT oznaka pokazuje nedelju i godinu proizvodnje. Za zimu je posebno bitna starost, jer guma posle nekoliko sezona stvrdne i kad šara izgleda duboko.
Pravilo koje se pokazalo dobrim jeste zamena kada jutarnje temperature počnu redovno da padaju ispod sedam stepeni. U Beogradu je to obično druga polovina oktobra ili početak novembra. Ko svakog dana ide prema Zlatiboru, Valjevu ili Ivanjici, treba da požuri jer tamo mraz stiže ranije. Čekanje prvog snega znači gužvu kod vulkanizera i vožnju na letnjim gumama baš onda kada je najopasnije. Na proleće se zimske skidaju kad se dnevne temperature ustale iznad tog praga.
Vazduh u gumi se skuplja na hladnom, pa pritisak opada otprilike za desetinu bara na svakih desetak stepeni pada temperature. Guma napumpana u toploj garaži jutro dočeka na minus pet sa primetno manje vazduha. Prazna guma se više greje, brže troši po ivicama i lošije drži pravac. Kontrola pritiska u gumama radi se jednom mesečno, na hladnim gumama, prema tabeli na stubu vrata ili poklopcu rezervoara. Kod vozila sa senzorima, zimsko jutro često upali žutu lampicu, što je znak za dopunu a ne za kvar.
Drugi komplet felni za zimske gume košta na početku, ali se brzo isplati. Svaka sezonska zamena tada traje kraće, bez demontaže gume sa felne i rizika od oštećenja ivice. Čelične felne su izdržljivije na ulicama punim soli i rupa, a jeftinije se popravljaju posle udara u ivičnjak. Aluminijumske izgledaju lepše, ali so ih nagriza ako se ne peru. Kod novijih vozila sa senzorima pritiska treba računati i na drugi set senzora.
Gume bez felni čuvaju se uspravno, jedna pored druge, i okreću se za četvrtinu kruga svakih mesec dana. Komplet sa felnama slaže se položeno, jedan točak na drugi, ili se kači na zidni nosač. Prostor treba da bude hladan, suv i taman, daleko od kotla, bojlera i električnih motora koji ispuštaju ozon. Pre odlaganja gume se operu, a kamenčići iz šare izvade. Kredom zapišite poziciju, prednja leva, zadnja desna, kako bi na proleće mogle da se rotiraju.
Ljudi koji žive u stanu bez podruma, a takvih je u novogradnji sve više, često nemaju gde da drže četiri točka. Hotel za gume znači da ih vulkanizer čuva u svom magacinu do sledeće sezone, obično uz pranje i pregled. Gume su sačuvane u odgovarajućim uslovima, a terasa ostaje slobodna. Pri predaji se beleži dubina šare i eventualna oštećenja, pa vlasnik zna u kakvom stanju je komplet.
Dobar vulkanizer ne skida samo jedan komplet i stavlja drugi. Pregleda se dubina šare, starost gume, bočne izbočine i ispucalost između rebara. Svaki točak se balansira, jer se tegovi vremenom pomeraju ili otpadaju. Zavrtnji se zatežu moment ključem prema propisanoj vrednosti, a ne pištoljem do kraja. Posle prvih pedesetak kilometara vredi ponovo proveriti zategnutost, naročito kod aluminijumskih felni.
Gume sa 3PMSF oznakom koje se voze cele godine dobar su izbor za vozače koji se kreću uglavnom po gradu i retko izlaze na planine. Uštede na sezonskoj zameni i čuvanju su očigledne. Na letnjoj vrućini troše se brže od letnjih, a na dubokom snegu ne drže kao prave zimske. Za porodične ture na Divčibare ili Staru planinu pravi zimski komplet ostaje sigurniji izbor.
Gume su jedini deo automobila koji dodiruje put, a površina dodira svakog točka nije veća od dlana. Prava smeša za godišnje doba i ispravan pritisak menjaju kočenje više od bilo kog elektronskog dodatka. Pregled pre prvog mraza traje kraće od čekanja u redu posle prvog snega.
Zakon traži zimske gume na svim točkovima, pa kombinacija nije dozvoljena. Osim propisa, mešanje je i opasno, jer prednji i zadnji deo automobila tada različito prianjaju. Kod pogona na prednje točkove zadnji kraj na zaleđenoj krivini lako izleti. Četiri iste gume jedino daju predvidljivo ponašanje.
Na istoj osovini gume moraju biti istog modela, dimenzije i približno iste istrošenosti. Razlika u smeši ili šari između levog i desnog točka izaziva vučenje pri kočenju. Kod vozila sa pogonom na sva četiri točka preporučuje se da sve četiri gume budu iste, kako se ne bi opteretio razvodnik pogona. Ako se menja samo par, nove gume se stavljaju na zadnju osovinu.
Trajanje zavisi od načina vožnje, pritiska i stanja trapa, pa univerzalan broj ne postoji. Zimska guma se troši brže na suvom i toplom asfaltu, zato je ne treba voziti do leta. Pored kilometraže, važna je i starost, jer smeša vremenom stvrdne. Kada šara padne na četiri milimetra, guma više ne ispunjava zakonski uslov.
Broj označava indeks nosivosti, odnosno najveću težinu koju jedna guma podnosi. Slovo je indeks brzine, najveća dozvoljena brzina za tu gumu. Za zimske gume dozvoljeno je da indeks brzine bude niži od onog u saobraćajnoj dozvoli, uz nalepnicu na tabli. Indeks nosivosti ne sme biti manji od propisanog.
Azot sporije izlazi kroz gumu i manje se širi i skuplja sa temperaturom, pa pritisak ostaje stabilniji. Vazduh koji svi koristimo već sadrži veliki deo azota, pa razlika za običan putnički automobil nije velika. Mnogo veći uticaj ima redovna provera pritiska. Azotom napumpana guma bez problema se dopunjava običnim vazduhom.
…

